Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem

10. – 13. listopada 2012., Primošten, Hrvatska

Šesti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelo­ vanjem održan je od 10. do 13. listopada 2012. u Primoštenu. Sudionici kongresa iz Hrvatske i Europe su putem usmenih izlaganja i u posterskoj sekciji raspravljali o kliničkim i neurobiološkim metodama rane i pouz­dane dijagnostike  Alzheimerove bolesti, problemima u liječenju oboljelih i pružanju odgovarajuće pomoći oboljelima i njihovim njegovateljima i skrbnicima. Liječenje Alzheimerove bolesti i nadalje je otežano zbog nedostatka novih, učinkovitih lijekova koji bi zaustavili napredovanje bolesti. Sažeci izlaganja i  postera tiskani su u časopisu „Neurologia Croatica”, vol 61, Suppl 4:1-164, 2012. Kongresu je posvećena i naslovna tema aktualnog broja ,.Medixa”, a ekskluzivan ukoričeni separat temat­skog sadržaja na 80 stranica u boji uručenje svim sudionicima kongresa.

Šesti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarod­nim  sudjelovanjem  održan je od 10. do 13. listopada 2012. godine u hotelu Zora u Primoštenu. U rad kongresa bilo je uključeno oko 150 sudionika koji su povezani s Alzhe­imerovom bolešću, od onih koji se bave bazičnim i kliničkim istraživa­njima etiologije i liječenja bolesti pa sve do osoba koje pomažu oboljelim i njihovim skrbnicima/njegovatelji­ma. Sudionici su bili najvećim dije­lom iz Hrvatske te iz Velike Britanije, Austrije, Švedske, Švicarske i Italije. Organizatori su bili već tradicional­no Hrvatska udruga za Alzheimero­vu bolest (HUAB), Hrvatsko druš­tvo za kliničku psihijatriju HLZ-a i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Pokrovitelji su bili Međunarodna udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer’s Disease International), Europska udruga zaAlzheimerovu bolest (Alzheimer Europe) i Mi­nistarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

U radnom dijelu kongresa održano je 31 predavanje pozvanih predavača iz šest zemalja. Zahva­ljujući dobroj organizaciji, nije bilo paralelnih sekcija te su sudionici mogli prisustvovati svim usmenim izlaganjima. Tijekom kongresa sudi­onici su mogli razgledati 36 postera s najnovijim rezultatima temeljnih, kliničkih i socijalnih istraživanja Al­zheimerove bolesti. Cilj skupa bio je proširiti saznanja o ranoj dijagno­stici, neurobiokemijskoj podlozi i liječenju Alzheimerove bolesti. U skladu s ciljem, teme predavanja i postera bile su sljedeće: temeljna istraživanja i neuropatologija Alzhe­imerove bolesti, rana dijagnostika, klinička istraživanja u Alzheimero­voj bolesti, klinička obilježja Alzheimerove bolesti i prikazi bolesnika, farmakoterapija demencija,’ nefar­makološke intervencije u Alzhe­imerovoj bolesti, skrb za oboljele osobe, ne-Alzheimerove demencije, kvaliteta života u demenciji, udru­ge za Alzheimerovu bolest i skupine samopomoći i ostale teme. Sažeci usmenih izlaganja i postera tiskani su u časopisu „Neurologia Croatica”, vol 61, Suppl 4:1-164, 2012.

Svečano otvorenje kongresa i promocija posebnog broja .,Medixa”
Kongres je svečano otvorio pred­sjednik Organizacijskog odbora i predsjednik HUAB-a prof. dr. sc. Ninoslav Mimica (Klinika za psihi­jatriju Vrapče, Zagreb). Pročitao je pisma podrške dr. Jacoba Roya Kuriakose, predsjednika Međunarod­ ne udruge za Alzheimerovu bolest, i Jeana Georgesa, izvršnog direktora Europske udruge za Alzheimerovu bolest. U uvodnom dijelu kongresa predstavljeno je posebno izdanje naslovne teme aktualnogbroja „Me­dixa” (broj 101/102, listopad/studeni 2012.) ,,Alzheimerova bolest i dru­ge demencije” gosta urednika prof. Ninoslava Mimice. Ekskluzivan uko­ričeni separat na 80 stranica  u boji s 14 članaka eminentnih stručnjaka koji su spomenutu temu prikazali iz različitih aspekata podijeljen je u sklopu kongresnog materijala svim sudionicima. Uz tematske članke objavljen je i dopisni test provjere znanja vrednovanu sustavu trajne medicinske izobrazbe Hrvatske liječ­ničke komore za obnovu liječničke licence.

Organizaciju i ciljeve rada Me­đunarodne udruge za Alzheimerovu bolest (Alzheimer’s Disease Intarna­tional; ADI) predstavio je izvršni direktor Mare Wortmann (London, Velika Britanija). ADI je osnovan 1984. godine i broji 78 članica, a Hrvatska je postala punopravni član ADI-a 2006. godine. Cilj udru­ge je organizirati i ojačati nacionalne udruge širom svijeta i podići svijest o Alzheimerovoj bolesti i ostalim demencijama, omogućiti ranu di­jagnostiku bolesti i smanjiti stigmu bolesti. Zbog sve većeg broja osoba starije dobi, predviđa se da će se pre­valencija Alzheimerove bolesti udvo­stručivati svakih dvadeset godina te da bi u svijetu broj oboljelih 2050. godine mogao iznositi 115 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s ADI-em proglasila je Al­zheimerovu bolest javno-zdravstve­nim prioritetom 21. stoljeća.

 

Tijekom kongresa održana je i osnivačka skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije dobi pri Hrvat­skom liječničkom zboru. Za prvog predsjednika jednoglasno je izabran prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, a za dopredsjednicu dr. sc. Nataša Klepac.

Dijagnostika Alzheimerove bolesti
Suvremeni pristup, posebice ranoj dijagnostici demencija, uključuje vrlo osjetljive i specifične neurosli­kovne prikaze mozga kao što su po­zitronska emisijska tomografija (Po­sitron Emission Tomography; PET) i jednofotonska emisijska kompjuto­rizirana tomografija (Single Photon Emission Computerized Tomography; SPECT).

Prof. dr. sc. Vesna Medved (Zagreb) opisala je primjenu tih metoda ne samo u ranoj dijagnozi demencija, već i u praćenju tijeka bolesti i odgovora na terapiju. Ista­knula je da SPECT može poslužiti u diferencijalnoj dijagnozi pojedi­nih demencija i da bi trebao biti dio standardne kliničke obrade u procesu dijagnosticiranja posebice Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije. Pomoću SPECT-a do­kazane su razlike u metabolizmu u moždanim regijama kod pojedi­nih oblika demencija. U oboljelih od Alzheimerove bolesti uočen je hipometabolizam u temporalnom režnju i hipokampusu, u fronto­ temporalnoj demenciji u području prednjeg dijela mozga, a u Lewy body demenciji u svim kortikalnim regijama, osim frontalna posterior­no i okcipitalno.

Liječenje Alzheimerove bolesti
Dr. se. Manfred Windisch (Beč, Austrija) pokazao je vrlo skromne pomake u kliničkim istraživanjima novih antidementiva. Većina spo­jeva koji su se pokazali djelotvor­nim u pretkliničkim istraživanjima nisu dala zadovoljavajuće rezultate u I., II. i III. fazi kliničkih ispitiva­nja njihovog učinka na pamćenje i ostale kognitivne funkcije. Razlozi nezadovoljavajućih rezultata mogli bi biti neodgovarajuća doza i dulji­na liječenja, nejasna neuropatologi­ja, različiti dijagnostički kriteriji za odabir bolesnika u različitim fazama Alzheimerove bolesti i nedostatak pouzdanih biomarkera.

Novija imunoterapijska istraži­vanja okreću se istraživanju cjepiva koja bi potaknula stvaranje prirod­nih antitijela protiv beta-amiloda (prof. dr. se. Achim Schneeberger, Beč, Austrija). Prvi rezultati su po­kazali da cjepivo usporava pad ko­gnitivnih funkcija, posebice ako se primijeni u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. U istraživanje efikasnosti i toksičnosti cjepiva uključeni su i bolnički centri u Hrvatskoj, i to tri u Zagrebu i po jedan u Rijeci i Va­raždinu.

Nove smjernice National Insti­tute for Health and Clinical Excellan­ce (NICE) preporučuju inhibitore acetikolinestraze AchEI (donepezil, galantamin i rivastigmin) u liječenju rane i srednje faze Alzheimerove bo­lesti. Ukoliko bolesnici ne podnose AchEI, i za kasnu fazu bolesti pre­poručuje se memantin (prof. dr. se. Dinko Vitezić, Rijeka, i prof. dr. se. Ninoslav Mimica, Zagreb).

U oboljelih od demencije če­sto se javljaju psihički simptomi (deluzije, halucinacije) i simptomi promijenjenog ponašanja (agresija, agitacija, anksioznost, apatija) koji još više pogoršavaju kvalitetu života oboljelih i zahtijevaju dodatno far­makološko liječenje (doc. dr. se. Igor Filipčić, Zagreb). Preporuka je da se liječenje tih simptoma počne pola­ko i s malim dozama psihofarmaka kako bi se izbjegle nuspojave. Pre­poručuje se i bihevioralna terapija.

Na kongresu je predstavljena i farmakoekonomika kao disciplina ekonomike zdravstva koja identi­ficira,  mjeri i usporeduje  troškove i ishode/posljedice primjene ne samo farmaceutskih proizvoda, već i zdravstvenih intervencija (prof. dr. se. Dinko Vitezić, Rijeka, i prof. dr. se. Ninoslav Mimica, Zagreb). Osim lijekova, veliki dio izravnih troškova liječenja oboljelih od Alzheimerove bolesti otpada na bolničketroškove i domski smještaj, a najveću stav­ku neizravnih troškova  predstav­lja neplaćena vrijeme njegovatelja. Istaknuto je da se godišnji troškovi liječenja pridruženih bolesti mogu smanjiti boljim liječenjem i njegom oboljelih od Alzheimerove bolesti

 

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
10. – 13. listopada 2012., Primošten, Hrvatska

Neurobiologija Alzheimerove bolesti
Prof. dr. sc. Goran Šimić (Zagreb) predstavio je projekt „Otkrivanje i praćenje bioloških biljega radi rane terapijske intervencije u sporadičnoj Alzheimerovoj bolesti”, koji je odo­bren za financiranje od Hrvatske nacionalne zaklade za znanost. Na­pomenuo je da su prijeko potrebna longitudinalna praćenja koncentra­cije amiloid-beta42 proteina i tau proteina u likvoru kako bi se odredi­la granična vrijednost koncentracije biljega, a na temelju koje bi se moglo predvidjeti koje će osobe s blagim kognitivnim poremećajem razviti Alzheimerovu bolest.

Izneseni su preliminarni re­zultati proteomske analize likvora koji upućuju na promjene u ekspre­siji proteina u likvoru oboljelih od Alzheimerove bolesti u odnosu na ekspresiju u osoba s blagim kogni­tivnim poremećajem (dr. sc. Do­rotea Muck Šeler, Zagreb). Longi­tudinalna istraživanjavalja učiniti na većem broju ispitanika kako bi se potvrdila pretpostavka da prote­ini transtiretin i haptoglobin mogu biti biomarkeri za razvoj i progresi­ju Alzheimerove bolesti. Najnovija istraživanja polimorfizma gena za serotoninske receptore tipa 2A (5- HTzA) i tipa 2C (5-HT2c) pokazala su da distribucija genotipova i alela ovisi o spolu ispitanika i značajno se razlikuje između muških i ženskih bolesnika s Alzheimerovom bolesti i muških i ženskih zdravih ispitani­ka te između ženskih psihotičnih i nepsihotičnih bolesnica s Alzheime­rovom bolesti (dr. se. Nela Pivac, Za­greb). Podaci potvrđuju hipotezu o promjenama serotoninskog sustava u Alzheimerovoj bolesti i upućuju da bi trebalo detaljnije istražiti pove­zanost i drugih polimorfizama gena za serotoninske receptore na većem broju klinički dobro evaluiranih isp­itanika oba spola.

Skrb za oboljele
Mr. sc. Jasminka Dlesk-Božić (Za­greb) prikazala je rezultate ankete provedene među medicinskim se­strama i njegovateljima koji skrbe o oboljelima od Alzheimerove  bolesti u 11 zagrebačkih domova za starije i nemoćne osobe. Rezultati ankete su pokazali da većina njegovatelja sma­tra rad s oboljelima vrlo zahtjevnim i stresnim. Komunikacija s oboljeli­ma je otežana, a negovatelji se često osjećaju bespomoćno. Istaknuto je da su radni uvjeti u domovima ne­prilagođeni potrebama oboljelih od demencije. Rezultati istraživanja su pokazali i da je prijeko potrebno po­boljšanje socijalno-zdravstvene skrbi za dementne osobe.

Nagrade najboljim posterima
Tijekom završne večere dodijeljene su tri nagrade  za najbolje postere u bazičnim, kliničkim i socijalnim istraživanjima. Međunarodno povje­renstvo u sastavu Mare Wortmann, dr. sc. Manfred Windisch i prof. dr. sc. Nenad Bogdanović dodijelilo je nagradu za bazična istraživanja Ani Knezović i suradnicima za istraživanje terapijskog učinka multifunkcio­nalnog kelatora željeza u štakorskom modelu sporadične Alzheimerove bolesti.

Nagradu za najbolji poster iz područja kliničkih istraživanja do­bili su dr. Stipe Drmić i  suradnici za prikaz delirija i demencije kao dva klinički različita entiteta koja se mogu i preklapati. U socijalnom području nagradu za najbolji poster je dobila Krasenka Glamuzina i suradnici, i to za prikaz edukacije osoba koje pružaju profesionalnu i neprofesionalnu skrb za oboljele od Alzheimerove bolesti.

Kulturna i društvena događanja
Kongres je obilovao kulturnim i društvenim događanjima. U sklo­pu domjenka dobrodošlice u ho­telu Zora otvorena je izložba 113 impresivnih fotografija u obliku PPT-prezentacije „Tamo gdje sam ja” mr. sc. Igne Brajević Gizdić, dr. med. Zanimljiva je koincidencija da upravo stablo koje je u prezentaciji uzeto kao lajtmotiv također krasi naslovnicu „Medixa”, što predstav­lja začudnu spontanu sinkronizaciju liječnice i umjetnice Brajević Gizdić i „Medixovog” grafičkog urednika Kemala Ljumanovića.

Tijekom kongresa održana je projekcija potresnog filma „Daleko od nje” (,,Away from her”; redatelji­ce Sarah Polley, glavne uloge: Julie Christie i Gordon Pinsent) koji je tematski povezan s Alzheimerovom bolešću. Sudionici kongresa su ra­zgledali povijesne znamenitosti gra­da Šibenika jer je zbog loših vremen­skih uvjeta otkazan izlet brodom do otoka Zlarina i Krapnja.

Zaključci kongresa
Zadnjeg dana kongresa donesen je niz zaključaka. Alzheimerova bolest je prepoznata kao javno-zdravstveni prioritet 21. stoljeća. Hrvatska udru­ga za Alzheimerovu bolest (HUAB) nastojat će da se osobama s demen­cijom omogući rana dijagnostika, standardno liječenje te kvalitetna i dostojanstvena skrb. Iako je meman­tin uvršten u dodatnu listu lijekova HZZO-a, prijeko je potrebno da se na listu uvrste i ostali u svijetu re­gistrirani antidementivi. HZZO bi trebao odobriti sufinanciranje pre­traga za ranu dijagnozu Alzheimero­ve bolesti kao što su slikovne tehnike i određivanje bioloških pokazatelja u likvoru. Potrebno je povećati broj dnevnih bolnica, psihogerijatrij­skih odjela te prostorno preurediti postojeće domove za osobe starije dobi, educirati osoblje, a sve u svr­hu prihvata oboljelih, i/ili otvoriti specijalizirane domove za oboljele od demencije. HUAB će se svakako zalagati da se njegovateljima osoba starijih od 65 godina osigura bolovanje, a bolesnicima prizna status in­validnosti. U Hrvatskoj je potrebno stimulirati rad volontera i razvijati palijativnu medicinu.

Na kongresu su izlagali Alka­loid, Belupo, Eli Lilly (Suisse) S. A., Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, Lundbeck Croatia, Pliva i Servier Pharma. Skup su pak sponzorirali Eli Lilly (Suisse) S. A. (sre­brni sponzor), C. T. – Poslovne in­ formacije (časopis „Medix”), Jadran galenski laboratorij, JSW Life Scien­ ces, Krka-Farma, Lundbeck Croatia, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH te Pfizer Croatia. Služ­beni medijski pokrovitelj kongresa bio je „Medix”. Tehničku organiza­ciju kongresa odradio je kongresni servis Studio Hrg d.o.o. iz Zagreba.

Dorotea Miick-Šeler, dipl. ing. med. biokem., dr. sc., znanstvena savjetnica 
i Nela Pivac, dr. vet. med., dr. sc., znanstvena savjetnica
Institut „Ruđer Bošković’; Zagreb

Objavljeno u Medix-u (listopad / studeni 2012 • god XVIII • broj 101/IU2)

Kongresni materijali

Zbornik radova Neurologia Croatica
10. – 13. listopada 2012.
Primošten, Hrvatska

Konačni program ALZHEIMER 2012
10. – 13. listopada 2012.
Primošten, Hrvatska

Zatvori izbornik