Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
(CROCAD-16)
5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelo vanjem, najveći u Hrvatskoj posvećen demencijama, i sastanak Medi teranske Alzheimer alijanse održani su od S. do 8. listopada 2016. u organizaciji Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a i Hrvatskog društvaza neuroznanost. Kongres je okupio eksperte iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Malte i Njemačke. Neke od tema skupa bile su temeljna istraživanja i neuropatologija Alzhei merove bolesti, rana dijagnostika i biološki biljezi, klinička istraživanja, epidemiologija i rizični čimbenici, nefarmakološkeintervencije, farma koterapija te kvaliteta života u demenciji.
Hrvatski kongres o Alzhe imerovoj bolesti (CROCAD-16) s međunarodnim sudjelovanjem i sastanak Mediteranske Alzheimer alijanse održani su od 5. do 8. listopada 2016. u Tučepima u organizaciji Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a i Hrvatskog društva za neuroznanost. Podupiratelji CROCAD-16 bili su Alzheimer Disease International, Alzheimer Europe, Mediteranska Alzheimer alijansa i Hrvatska Alzheimer alijansa. Predsjednik Organizacijskog odbora bio je prof. dr. se. Ninoslav Mimica, a predsjednik Znanstvenog odbora prof. dr. se. Goran Šimić.
Kongres je okupio eksperte iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Malte i Njemačke, koji su održali predavanja i u obliku postera izvijestili o najnovijim rezultatima kliničkih i bazičnih istraživanja demencija. Raspravljano je i o brojnim problemima u pružanju pomoći oboljelima i njihovim njegovateljima i skrbnicima. Sažeci izlaganja i postera su, već tradicionalno, tiskani u posebnom broju časopisa „Neurologia Croatica”, vol 65, Suppl 2:1-176, 2016.
Pozvani predavači bili su eminentni domaći i strani stručnjaci iz područja Alzheimerove bolesti i psihogerijatrije, većinom iz Hrvatske: Dražen Begić (Zagreb), Marina Boban (Zagreb), Fran Borovečki (Zagreb), Marijana Braš (Zagreb), Veljko Đorđević (Zagreb), Neven Henigsberg (Zagreb), Nela Pivac (Zagreb) i Vlasta Vučevac (Zagreb). Inozemni predavači bili su Osman Kučuk (Sarajevo), Štefanija Lukič Zlobec (Ljubljana) i Charles Scerri (Msida, Malta), Robert Derksen (Njemačka). Održana su i kraća predavanja sudionika iz SAD-a, Grčke, Meksika i Mađarske.
Teme kongresa, najvećeg posvećenog demencijama u Hrvatskoj, uključile su temeljna istraživanja i neuropatologiju Alzheimerove bolesti, ranu dijagnostiku i biološke biljege, klinička istraživanja, epidemiologiju i rizične čimbenike, klinička obilježja i prikaze bolesnika u Alzheimerovoj bolesti, nefarmakološke intervencije, farmakoterapiju i skrb za oboljele od demencija, ne-Alzheimerove demencije, kvalitetu života u demenciji, udruge za Alzheimerovu bolest i skupine samopomoći te ostale teme. U sklopu kongresa održan je i sastanak Mediteranske Alzheimer alijanse (voditelj Federico Palermiti, CEOAMPA iz Monaka) na kojem je raspravljano o situaciji u ovom dijelu Mediterana i dogovarane inicijative te znanstveni projekti uz poticanje odlazaka mladih istraživača u zemlje Mediterana kako bi skupili nova iskustva u istraživanju demencija.
Pomaci u Hrvatskoj
Prof. dr. se. Ninoslav Mimica (Klinika za psihijatriju Vrapče) istaknuo je da se broj oboljelih od demencije povećao na 87.000. Nadalje, u Hrvatskoj još uvijek nije publicirana Nacionalna strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija, a antidementivi nisu na osnovnoj listi HZZO-a te se još uvijek nadoplaćuju. Međutim, postoje i pomaci: organizirana je 1. edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAl 2015.) u Zagrebu, a u planu je i druga za kraj 2016. Održani su tečajevi I. kategorije i tečaji trajnog usavršavanja o demenciji i palijativnoj medicini. Organizacija druženja kroz projekt Alzheimer Cafe se proširila pa se održava u različitim mjestima Hrvatske, a Hrvatska Alzheimer alijansa (HAA) broji već 26 članica. Osobe s Alzheimerovom bolesti mogle su sudjelovati u nekoliko kliničkih farmakoloških studija (TauRx, Lupin, Orion, Axovant) te profitirati od inovativnog terapijskog pristupa. U službeni udžbenik iz psihijatrije prvi je put uvršteno poglavlje o Alzheimerovoj demenciji. U sklopu specijalizacije iz psihijatrije, naveo je prof. dr. se. Mimica, uveden je obavezni tromjesečni staž na odjelu psihogerijatrije, a u sklopu obveznog stručnog specijalističkog postdiplomskog studija kolegij iz psihijatrije starije životne dobi. Pokrenuta je petogodišnja specijalizacija iz gerijatrije, temeljena na internističkom deblu u trajanju od 22 mjeseca, a poslije toga se usmjerava na specifičnosti zdravstvenih problema starije životne dobi (što uključuje psihogerijatriju i psihoneurologiju). Imenovani su novi odjeli unutar bolnica koji se bave demencijama (Ugljan, Vrapče), a u zdravstvenu mrežu ušli su i psihijatrijski palijativni kreveti na psihogerijatrijskim odjelima psihijatrijskih bolnica (Vrapče, Sv. Ivan, Sv. Rafael, Popovača, Ugljan, Rab), ukupno 62 kreveta. Publicirana je i prva knjiga na hrvatskom jeziku o Alzheimerovoj bolesti, napisana iz perspektive njegovatelja. Podignuta je razina svijesti o demencijama prikazivanjem kazališnih predstava i filmova, izvođenjem performansa te objavom TV i radijskih emisija i novinskih članaka.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježen je 21. rujna te proširen na cijeli rujan kao mjesec Alzheimera. Prof. dr. se. Mimica je zaključio kako su se aktivnosti pojačale te će pridonijeti razumijevanju demencija i kvalitetnijoj skrbi za oboljele i njihove obitelji.
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska
Strategija borbe protiv demencija
Prof. dr. se. Charles Scerri (Zavod za patologiju, Fakultet medicine i kirurgije, Sveučilište u Malti), tajnik Alzheimer Europe, održao je plenarna predavanje o strategiji borbe protiv demencija. Budući da demencije postaju gorući problem zbog starenja stanovništva, u Malti se procjenjuje da će do 2050. godine biti 28% stanovništva starijeg od 65 godina. Zbog toga je vlada Malte lansirala nacionalnu strategiju sa svrhom poboljšanja kvalitete života oboljelih od demencija, njihovim njegovateljima i članovima obitelji. Radi se o podizanju svijesti o demencijama, ranijem dijagnosticiranju, dostupnosti trenirane radne snage, poboljšavanju njege u društvu i bolnicama, promoviranju etičkih načela u menadžmentu i po jačavanju istraživanja na području demencija.
Prof. Mimica je govorio i o koristi akcije „Korak za pamćenje” (poznatijoj kao Memory Walk), koja se u Hrvatskoj (Zagreb, Pakrac, Lipik, Brela) organizira od 2014. Poruka svim prolaznicima i medijima je da se rizik od demencije smanjuje pomoću zdravog stila života, što uključuje i umjerenu fizičku aktivnost kao što je hodanje. Iako je kiša u Tučepima skratila predviđenu šetnju, sudionici su to nadoknadili sljedeći dan tradicionalnim izletom.
Prof. dr. se. Dražen Begić (Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb) opisao je pregled spoznaja o Alzheimerovoj bolesti na internetu analizom podataka pomoću kategorija Leventhalovog modela, koji se temelji na pet odrednica: identitet poremećaja, uzroci poremećaja, trajanje, posljedice, percipirana kontrola, te bilježenjem jesu li naveden autor članka i njegova ekspertiza. Zaključio je da se na internetskim stranicama može pronaći mnoštvo, većinom pouzdanih informacija koje potječu od poznatih autora i slijede stručne algoritme o Alzheimerovoj bolesti. Pohvaljene su stranice Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest kao pouzdane i informativne.
Učinkovitost kognitivnog treninga
Mr. se. E. Poptsi (Medicinski fakultet Democritus, Sveučilište Thrace, Alexandroupoli, Grčka) govorio je o dugotrajnoj učinkovitosti kognitivnog treninga kod bolesnika s blagom Alzheimerovom bolesti. Prikazao je rezultate studije u kojoj je praćeno 20 bolesnika s blagom Alzheimerovom bolesti, tretiranih inhibitorima kolinesteraze, od kojih je tijekom dvije godine jedna skupina primala program kognitivnog treninga, a druga ne. Bolesnici koji su primali program pokazali su bolje rezultate u verbalnom pamćenju, egzekutivnim funkcijama i kompleksnim sposobnostima dnevnog življenja nakon intenzivnog i kontinuiranog kognitivnog treninga.
Prof. dr. se. Fran Borovečki (Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Zagreb) iznio je pregled demencija s Lewyjevimtje lešcima. Navedeno je opisao kao neurodegenerativnu bolest koja se sa stoji od dva poremećaja, demencije s Lewyjevim tjelešcimai demencije kod Parkinsonove bolesti, koja uzrokuje poremećaje pamćenja, ponašanja, pokreta i autonomnog živčanog sustava. To je drugi najčešći oblik demencije nakon Alzheimerove bolesti, koji uzrokuje oko 20% svih demencija. Prema redoslijedu simptoma može se razlikovati od drugih demencija, a karakteristika bolesti je progresivan pad kognitivnih sposobnosti, uza što se mogu javiti promjene ponašanja, halucinacije, depresija, anksioznost, poremećaji spavanja, autonomni poremećaji i loš odgovor na terapijuantipsihoticima.
Prof. dr. sc. Neven Henigsberg (Klinika za psihijatriju Vrapče, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb) obrazložio je istraživanja demencije, prevencije, dijagnostike i liječenja. Istaknuo je kako se farmakoterapijska istraživa nja usmjeravaju prevenciji nastanka i smanjenju rane progresije bolesti, i to na terapije koje preveniraju stvaranje karakterističnih patoloških obilježja, ili potiču razgradnju tih obilježja, kao što su amiloidni plakovi i neurofibrilarnii snopići. Za sada se istražuju lijekovi kojibi inhibirali te procese, kao što su imunološke terapije, i to aktivne i pasivne imunizacije. Prof. dr. sc. Henigsberg smatra da će nove tehnološke metode i epidemiološka istraživanja omogućiti raniju dijagnostiku, rano otkrivanje patološke podloge i lakše prepoznavanje patofizioloških mehanizama u Alzheimerove bolesti.
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska
Nefarmakolološko liječenje upotrebom NeuroAD sistema
Održano je i zanimljivo predavanje o nefarmakološkom liječenju Alzheimerove bolesti upotrebom NeuroAD sistema koji kombinira repetitivnu transkranijalnu magnetsku stimulaciju i kognitivni trening; time se usporava progresija bolesti u bolesnika s blagom do umjerenom AB, uz minimalne nuspojave (Robert Derksen, Holliston, SAD). Tretman se daje 30 puta, tretira se šest moždanih regija i izaziva dugotrajna potencijacija koja potiče poboljšanje kognitivnih funkcija i usporava degenerativne procese (što je utvrđeno pomoću skale kognitivnih simptoma /ADAS-cog/).
Dosad je u kliničke pokuse uključeno oko 250 bolesnika. NeuroAD sistem je u randomiziranim dvostruko slijepim pokusima provedenim u SAD-u, Izraelu, Europi i Aziji pokazao značajne pozitivne učinke. Odobrenje za Europu već postoji, a očekuje se i odobrenje FDA kako bi se sustav mogao lansirati na američko tržište u 2017. godini.
Zaključci skupa i nagrade za postere
Tijekom zatvaranja kongresa zaključena je dugotrajna javna rasprava prijedloga nacrta dokumenta „Hrvatska strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija (2015. -2020.)” kako bi se što skorije usvojila nacionalna strategija te proslijedila nadležnim tijelima na usvajanje i implementaciju. Zaključeno je i da žurno valja zatražiti promjenu zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a vezano za prijam i liječenje osoba s demencijom koje nisu u stanju dativaljani pristanak za liječenje. Antidementive, kao standardnu farmakoterapiju Alzheimerove bolesti i drugih demencija, potrebno je staviti na A-listu HZZO-a, i to zbog stručnih, ali i etičkih razloga, odnosno izjednačavanja s drugim bolesnicima. Ostali psihofarmaci (noviji antipsihotici i drugi) trebaju biti dostupni osobama s demencijom kroz osnovnu listu HZZO-a, sukladno smjernicama stručnih društava. Potrebno je uvažavati (minimalne) europske standarde i normative glede smještaja oboljelih na odjelima za demenciju, kako u bolnicama tako i u domovima zdravlja.
Nadalje, nužna je edukacija osoblja koje radi s oboljelima od demencije, dok se ustanove koje skrbe za osobe s demencijom pozivaju da raspišu specijalizaciju i školuju specijaliste gerijatre. Konačno, kod otpusta palijativnog bolesnika iz bolnice, u liječničkom i sestrinskom otpusnom pismu treba obavezno navesti šifru ZS1.5, a prijetoga dogovoriti otpust s Centrom za koordinaciju (glavna sestra doma zdravlja), uz napomenu da se ti otpusti ne rade vikendom odnosno praznikom.
U sklopu kongresa održana je promocija knjige Ljiljane Kerepčić Ratkaj „Alzheimer u mojem domu – obiteljske istinite priče”. Uručene su i nagrade za tri najbolja postera, iz temeljnog, kliničkog i socijalnog područja Alzheimerove bolesti. Nagradu za temeljno područje dobio je poster autora M. Babić Leko, J. Jurasović, M. Nikolac Perković, T. Orct, N. Pivac, N. Klepac, F. Borovečki, M. Klarica, P. Hof, G. Šimić „Odnosi razina cinka i bakra u likvoru i APOE genotipa u Alzheimerovoj bolesti”. Nagradu za kliničko područje dobio je poster autora M. Vilibić, I. Gradiški, Žegura, M.Živković „Stavovi prema demenciji i antidementivima u četiri podskupine stanovništva Hrvatske: psihijatrima, medicinskim sestrama, studentima medicine i općoj populaciji – pilot studija”. Nagradu za socijalno područje dobio je poster autorice Lj. Kerepčić Ratkaj „Promišljanje njegovateljice potaknuto EdukAl-om 2015′: Svi su nagrađeni autori dobili diplome, a prvi autor iz svakog područja vikend-aranžman za dvije osobe u jednom od Bluesun hotela.
Osim bogatog znanstvenog, kongres je obilovao i socijalnim programom. Počeo je izložbom slika trojice umjetnika članova Udruge Ars Uljan – Tomislava Košte, Rade Zrilića i Borisa Žuže. Izložba je bila prodajna i trajala je tijekom cijelog kongresa. U sklopu skupa održana je i Godišnja skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a. Nakon toga je održana projekcija igranog filma „Još uvijek Alice” Richarda Glatzera i Washa Westmorelanda, u kojoj se glavna junakinja suočava s Alzhemerovom bolešću.
prof. dr. se. Nela Pivac
Laboratorij za molekularnu neuropsihijatriju, Zavod za molekularnu medicinu, Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Objavljeno u Medix-u (Listopad 2016 • god XXII • broj 123)
Kongresni materijali
Zbornik radova Neurologia Croatica
5. – 8. listopada 2016.
Tučepi, Hrvatska
