Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi

Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
(CROCAD-16)

5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska

Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelo­ vanjem, najveći u Hrvatskoj posvećen demencijama, i sastanak Medi­ teranske Alzheimer alijanse održani su od S. do 8. listopada 2016. u organizaciji Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a i Hrvatskog društvaza neuroznanost. Kongres je okupio eksperte iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Malte i Njemačke. Neke od tema skupa bile su temeljna istraživanja i neuropatologija Alzhei­ merove bolesti, rana dijagnostika i biološki biljezi, klinička istraživanja, epidemiologija i rizični čimbenici, nefarmakološkeintervencije, farma­ koterapija te kvaliteta života u demenciji.

Hrvatski kongres o Alzhe­ imerovoj bolesti (CROCAD-16) s međunarodnim sudjelovanjem i sastanak Mediteran­ske Alzheimer alijanse održani su od 5. do 8. listopada 2016. u Tučepima u organizaciji Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a i Hrvat­skog društva za neuroznanost. Podu­piratelji CROCAD-16 bili su Alzhei­mer Disease International, Alzheimer Europe, Mediteranska Alzheimer ali­jansa i Hrvatska Alzheimer alijansa. Predsjednik Organizacijskog odbora bio je prof. dr. se. Ninoslav Mimica, a predsjednik Znanstvenog odbora prof. dr. se. Goran Šimić.

Kongres je okupio eksperte iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Herce­govine, Malte i Njemačke, koji su održali predavanja i u obliku postera izvijestili o najnovijim rezultati­ma kliničkih i bazičnih istraživanja demencija. Raspravljano je i o brojnim problemima u pružanju pomoći oboljelima i njihovim njegovateljima i skrbnicima. Sažeci izlaganja i poste­ra su, već tradicionalno, tiskani u po­sebnom broju časopisa „Neurologia Croatica”, vol 65, Suppl 2:1-176, 2016.

Pozvani predavači bili su emi­nentni  domaći  i  strani  stručnjaci iz područja Alzheimerove bolesti i psihogerijatrije, većinom iz Hrvat­ske: Dražen Begić (Zagreb), Mari­na Boban (Zagreb), Fran Borovečki (Zagreb), Marijana Braš (Zagreb), Veljko Đorđević (Zagreb), Neven Henigsberg (Zagreb), Nela Pivac (Zagreb) i Vlasta Vučevac (Zagreb). Inozemni predavači bili su Osman Kučuk (Sarajevo), Štefanija Lukič Zlobec (Ljubljana) i Charles Scerri (Msida, Malta), Robert Derksen (Njemačka). Održana su i kraća pre­davanja sudionika iz SAD-a, Grčke, Meksika i Mađarske.

Teme kongresa, najvećeg po­svećenog demencijama u Hrvatskoj, uključile su temeljna istraživanja i ne­uropatologiju Alzheimerove bolesti, ranu dijagnostiku i biološke biljege, klinička istraživanja, epidemiologiju i rizične čimbenike, klinička obilježja i prikaze bolesnika u Alzheimerovoj bolesti, nefarmakološke intervenci­je, farmakoterapiju i skrb za oboljele od demencija, ne-Alzheimerove de­mencije, kvalitetu života u demenci­ji, udruge za Alzheimerovu bolest i skupine samopomoći te ostale teme. U sklopu kongresa održan je i sastanak Mediteranske Alzheimer alijanse (voditelj Federico Palermiti, CEOAMPA iz Monaka) na kojem je raspravljano o situaciji u ovom dijelu Mediterana i dogovarane inicijative te znanstveni projekti uz poticanje odlazaka mladih istraživača u zemlje Mediterana kako bi skupili nova iskustva u istraživanju demencija.

­

 

Pomaci u Hrvatskoj
Prof. dr. se. Ninoslav Mimica (Kli­nika za psihijatriju Vrapče) istaknuo je da se broj oboljelih od demencije povećao na 87.000. Nadalje, u Hrvat­skoj još uvijek nije publicirana Naci­onalna strategija borbe protiv Alzhe­imerove bolesti i drugih demencija, a antidementivi nisu na osnovnoj listi HZZO-a te se još uvijek nadoplaćuju. Međutim, postoje i pomaci: organi­zirana je 1. edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAl 2015.) u Zagrebu, a u planu je i dru­ga za kraj 2016. Održani su tečajevi I. kategorije i tečaji trajnog usavršava­nja o demenciji i palijativnoj medi­cini. Organizacija druženja kroz pro­jekt Alzheimer Cafe se proširila pa se održava u različitim mjestima Hrvat­ske, a Hrvatska Alzheimer alijansa (HAA) broji već 26 članica. Osobe s Alzheimerovom bolesti mogle su sudjelovati u nekoliko kliničkih far­makoloških studija (TauRx, Lupin, Orion, Axovant) te profitirati od inovativnog terapijskog pristupa. U službeni udžbenik iz psihijatrije prvi je put uvršteno poglavlje o Alzhei­merovoj demenciji. U sklopu speci­jalizacije iz psihijatrije, naveo je prof. dr. se. Mimica, uveden je obavezni tromjesečni staž na odjelu psihoge­rijatrije, a u sklopu obveznog struč­nog specijalističkog postdiplomskog studija kolegij iz psihijatrije starije životne dobi. Pokrenuta je petogo­dišnja specijalizacija iz gerijatrije, temeljena na internističkom deblu u trajanju od 22 mjeseca, a poslije toga se usmjerava na specifičnosti zdravstvenih problema starije život­ne dobi (što uključuje psihogerija­triju i psihoneurologiju). Imenovani su novi odjeli unutar bolnica koji se bave demencijama (Ugljan, Vrap­če), a u zdravstvenu  mrežu  ušli su i psihijatrijski palijativni kreveti na psihogerijatrijskim odjelima psihi­jatrijskih bolnica (Vrapče, Sv. Ivan, Sv. Rafael, Popovača, Ugljan, Rab), ukupno 62 kreveta. Publicirana je i prva knjiga na hrvatskom jeziku o Alzheimerovoj bolesti, napisana iz perspektive njegovatelja. Podignu­ta je razina svijesti o demencijama prikazivanjem kazališnih predstava i filmova, izvođenjem performansa te objavom TV i radijskih emisija i novinskih članaka.

Svjetski dan Alzheimerove bo­lesti obilježen je 21. rujna te proširen na cijeli rujan kao mjesec Alzheime­ra. Prof. dr. se. Mimica je zaključio kako su se aktivnosti pojačale te će pridonijeti razumijevanju demencija i kvalitetnijoj skrbi za oboljele i nji­hove obitelji.

Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska

Strategija borbe protiv demencija
Prof. dr. se. Charles Scerri (Zavod za patologiju, Fakultet medicine i kirurgije, Sveučilište u Malti), taj­nik Alzheimer Europe, održao je plenarna predavanje o strategiji borbe protiv demencija. Budući da demencije postaju gorući problem zbog starenja stanovništva, u Malti se procjenjuje da će do 2050. go­dine biti 28% stanovništva starijeg od 65 godina. Zbog toga je vlada Malte lansirala nacionalnu strategi­ju sa svrhom poboljšanja kvalitete života oboljelih od demencija, njihovim njegovateljima i članovima obitelji. Radi se o podizanju svijesti o demencijama, ranijem dijagno­sticiranju, dostupnosti trenirane radne snage, poboljšavanju njege u društvu i bolnicama, promoviranju etičkih načela u menadžmentu i po­ jačavanju istraživanja na području demencija.

Prof. Mimica je govorio i o ko­risti akcije „Korak za pamćenje” (po­znatijoj kao Memory Walk), koja se u Hrvatskoj (Zagreb, Pakrac, Lipik, Brela) organizira od 2014. Poruka svim prolaznicima i medijima je da se rizik od demencije smanjuje pomoću zdravog stila života, što uk­ljučuje i umjerenu fizičku aktivno­st kao što je hodanje. Iako je kiša u Tučepima skratila predviđenu šetnju, sudionici su to nadoknadili sljedeći dan tradicionalnim izletom.

Prof. dr. se. Dražen Begić (Kli­nika za psihijatriju, KBC Zagreb) opisao je pregled spoznaja o Alzhe­imerovoj bolesti na internetu ana­lizom podataka pomoću kategorija Leventhalovog modela, koji se teme­lji na pet odrednica: identitet pore­mećaja, uzroci poremećaja, trajanje, posljedice, percipirana kontrola, te bilježenjem jesu li naveden autor članka i njegova ekspertiza. Zaklju­čio je da se na internetskim stranica­ma može pronaći mnoštvo, većinom pouzdanih informacija koje potječu od poznatih autora i slijede stručne algoritme o Alzheimerovoj bolesti. Pohvaljene su stranice Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest kao pouzdane i informativne.

Učinkovitost kognitivnog treninga
Mr. se. E. Poptsi (Medicinski fakul­tet Democritus, Sveučilište Thrace, Alexandroupoli, Grčka) govorio je o dugotrajnoj učinkovitosti kognitiv­nog treninga kod bolesnika s blagom Alzheimerovom bolesti. Prikazao je rezultate studije u kojoj je praćeno 20 bolesnika s blagom Alzheimero­vom bolesti, tretiranih inhibitorima kolinesteraze, od kojih je tijekom dvije godine jedna skupina prima­la program kognitivnog treninga, a druga ne. Bolesnici koji su primali program pokazali su bolje rezulta­te u verbalnom pamćenju, egzekutivnim funkcijama i kompleksnim sposobnostima dnevnog življenja nakon intenzivnog i kontinuiranog kognitivnog treninga.

Prof. dr. se. Fran Borovečki (Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Zagreb) iznio je pregled demencija s Lewyjevimtje­ lešcima. Navedeno je opisao kao ne­urodegenerativnu bolest koja se sa­ stoji od dva poremećaja, demencije s Lewyjevim tjelešcimai demencije kod Parkinsonove bolesti, koja uzro­kuje poremećaje pamćenja, ponaša­nja, pokreta i autonomnog živčanog sustava. To je drugi najčešći oblik demencije nakon Alzheimerove bolesti, koji uzrokuje oko 20% svih demencija. Prema redoslijedu simp­toma može se razlikovati od drugih demencija, a karakteristika bolesti je progresivan pad kognitivnih sposob­nosti, uza što se mogu javiti promje­ne ponašanja, halucinacije, depresija, anksioznost, poremećaji spavanja, autonomni poremećaji i loš odgovor na terapijuantipsihoticima.

Prof. dr. sc. Neven Henigsberg (Klinika za psihijatriju Vrapče, Me­dicinski fakultet Sveučilišta u Za­grebu i Hrvatski institut za istraži­vanje mozga, Zagreb) obrazložio je istraživanja demencije, prevencije, dijagnostike i liječenja. Istaknuo je kako se farmakoterapijska istraživa­ nja usmjeravaju prevenciji nastanka i smanjenju rane progresije bolesti, i to na terapije koje preveniraju stva­ranje karakterističnih patoloških obilježja, ili potiču razgradnju tih obilježja, kao što su amiloidni plako­vi i neurofibrilarnii snopići. Za sada se istražuju lijekovi kojibi inhibirali te procese, kao što su imunološke te­rapije, i to aktivne i pasivne imuniza­cije. Prof. dr. sc. Henigsberg smatra da će nove tehnološke metode i epi­demiološka istraživanja omogućiti raniju dijagnostiku, rano otkrivanje patološke podloge i lakše prepozna­vanje patofizioloških mehanizama u Alzheimerove bolesti.

Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
5. – 8. listopada 2016., Tučepi, Hrvatska

Nefarmakolološko liječenje upotrebom NeuroAD sistema
Održano je i zanimljivo predavanje o nefarmakološkom liječenju Alzhei­merove bolesti upotrebom NeuroAD sistema koji kombinira repetitivnu transkranijalnu magnetsku stimu­laciju i kognitivni trening; time se usporava progresija bolesti u bole­snika s blagom do umjerenom AB, uz minimalne nuspojave (Robert Derksen, Holliston, SAD). Tretman se daje 30 puta, tretira se šest mož­danih regija i izaziva dugotrajna potencijacija koja potiče poboljšanje kognitivnih funkcija i usporava de­generativne procese (što je utvrđeno pomoću skale kognitivnih simptoma /ADAS-cog/).

Dosad je u kliničke pokuse uključeno oko 250 bolesnika. Neu­roAD sistem je u randomiziranim dvostruko slijepim pokusima pro­vedenim u SAD-u, Izraelu, Europi i Aziji pokazao značajne pozitivne učinke. Odobrenje za Europu već postoji, a očekuje se i odobrenje FDA kako bi se sustav mogao lansirati na američko tržište u 2017. godini.

Zaključci skupa i nagrade za postere
Tijekom zatvaranja kongresa zaklju­čena je dugotrajna javna rasprava prijedloga nacrta dokumenta „Hr­vatska strategija borbe protiv Alzhe­imerove bolesti i drugih demencija (2015. -2020.)” kako bi se što skorije usvojila nacionalna strategija te pro­slijedila nadležnim tijelima na usva­janje i implementaciju. Zaključeno je i da žurno valja zatražiti promjenu zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a vezano za prijam i lije­čenje osoba s demencijom koje nisu u stanju dativaljani pristanak za lije­čenje. Antidementive, kao standar­dnu farmakoterapiju Alzheimerove bolesti i drugih demencija, potreb­no je staviti na A-listu HZZO-a, i to zbog stručnih, ali i etičkih razloga, odnosno izjednačavanja s drugim bolesnicima. Ostali psihofarmaci (noviji antipsihotici i drugi) trebaju biti dostupni osobama s demencijom kroz osnovnu listu HZZO-a, suklad­no smjernicama stručnih društava. Potrebno je uvažavati (minimalne) europske standarde i normative gle­de smještaja oboljelih na odjelima za demenciju, kako u bolnicama tako i u domovima zdravlja.

Nadalje, nužna je edukacija osoblja koje radi s oboljelima od demencije, dok se ustanove koje skr­be za osobe s demencijom pozivaju da raspišu specijalizaciju i školuju specijaliste gerijatre. Konačno, kod otpusta palijativnog bolesnika iz bolnice, u liječničkom i sestrinskom otpusnom pismu treba obavezno na­vesti šifru ZS1.5, a prijetoga dogovo­riti otpust s Centrom za koordinaci­ju (glavna sestra doma zdravlja), uz napomenu da se ti otpusti ne rade vikendom odnosno praznikom.

U sklopu kongresa održana je promocija knjige Ljiljane Kerepčić Ratkaj „Alzheimer u mojem domu – obiteljske istinite priče”. Uručene su i nagrade za tri najbolja postera, iz te­meljnog, kliničkog i socijalnog pod­ručja Alzheimerove bolesti. Nagradu za temeljno područje dobio je poster autora  M. Babić  Leko,  J. Jurasović, M. Nikolac Perković, T. Orct, N. Pi­vac, N. Klepac, F. Borovečki, M. Kla­rica, P. Hof, G. Šimić „Odnosi razina cinka i bakra u likvoru i APOE ge­notipa u Alzheimerovoj bolesti”. Na­gradu za kliničko područje dobio je poster autora M. Vilibić, I. Gradiški, Žegura, M.Živković „Stavovi prema demenciji i antidementivima u četiri podskupine stanovništva Hrvatske: psihijatrima, medicinskim sestra­ma, studentima medicine i općoj populaciji – pilot studija”. Nagradu za socijalno područje dobio je poster autorice Lj. Kerepčić Ratkaj „Pro­mišljanje njegovateljice potaknuto EdukAl-om 2015′: Svi su nagrađeni autori dobili diplome, a prvi autor iz svakog područja vikend-aranžman za dvije osobe u jednom od Bluesun hotela.

Osim bogatog znanstvenog, kongres je obilovao i socijalnim programom. Počeo je izložbom sli­ka trojice umjetnika članova Udruge Ars Uljan – Tomislava Košte, Rade Zrilića i Borisa Žuže. Izložba je bila prodajna i trajala je tijekom cijelog kongresa. U sklopu skupa održana je i Godišnja skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a. Nakon toga je održana projekcija igranog filma „Još uvijek Alice” Ric­harda Glatzera i Washa Westmore­landa, u kojoj se glavna junakinja suočava s Alzhemerovom bolešću.

prof. dr. se. Nela Pivac
Laboratorij za molekularnu neuropsihijatriju, Zavod za molekularnu medicinu, Institut  Ruđer Bošković, Zagreb

 

 

Objavljeno u Medix-u (Listopad 2016 • god XXII • broj 123)

Kongresni materijali

Zbornik radova Neurologia Croatica
5. – 8. listopada 2016.
Tučepi, Hrvatska

Konačni program CROCAD-16
5. – 8. listopada 2016.
Tučepi, Hrvatska

Odgovori

Close Menu