Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
(CROCAD-14)
1. – 4. listopada 2014., Brela, Hrvatska
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem održan je od 1. do 4. listopada 2014. u Brelima. U radu kongresa sudjelovali su predavači iz Hrvatske i Europe koji su u pozvanim predavanjima, kraćim izlaganjima i u obliku postera izvijestili o najnovijim rezultatima kliničkih i bazičnih istraživanja Alzheimerove bolesti. Izneseni su i brojni problemi u pružanju odgovarajuće pomoći oboljelima i njihovim njegovateljima i skrbnicima. Održan je okrugli stol, odnosno prva javna prezentacija irasprava o prijedlogu nacrta „Hrvatske strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti (2015-2020)“. Sažeci izlaganja i postera tiskani su uposebnom broju časopisa „Neurologia Croatica“.
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem CROCAD-14 (Croatian Congress On Alzheimer‘s Disease – 2014) održan je od 1. do 4. listopada 2014. u hotelu Soline u Brelima, Hrvatska. U radu kongresa sudjelovalo je oko 200 sudionika iz Hrvatske i Europe, koji su iznijeli najnovija saznanja o dijagnostici, liječenju, neurobiološkoj podlozi Alzheimerove bolesti i svakodnevnim problemima u pružanju pomoći oboljelima, njihovim njegovateljima i skrbnicima. Održano je jedno plenarno i osam predavanja pozvanih predavača iz Hrvatske, Velike Britanije, Slovenije i Luksemburga te veći broj kraćih usmenih izlaganja. Budući da nije bilo usporednih sekcija, sudionici su mogli prisustvovati svim usmenim izlaganjima. Najnoviji rezultati temeljnih, kliničkih i socijalnihistraživanja Alzheimerove bolesti bili su prikazani na 48 postera.
Cilj kongresa bio je pridonijeti što kvalitetnijoj dijagnostici, liječenju i skrbi svih oboljelih od Alzheimerove bolesti i omogućiti razmjenu znanja i iskustva stranih i domaćih stručnjaka, kao i zainteresiranih osoba. Organizatori su bili Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Glavni medijski pokrovitelj bio je časopis „Medix“.
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti svečano je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora kongresa i predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a, prof. dr. sc. Ninoslav Mimica (Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb). Pročitao je pozdravno pismo Marca Wortmanna (London, Velika Britanija) generalnog direktora Međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest (Alzheimer‘s Disease International; ADI), i Vlaste Vučevac, dr. med., predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru.
Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica je uime Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a za stalnu predanu brigu i skrb osoba s demencijom i njihovih njegovatelja uručio zahvalnicu Jeanu Georgesu, direktoru Europske udruge za Alzheimerovu bolest.
Hipoteze o razvoju Alzheimerove bolesti; nuspojave psihofarmaka
Radni dio kongresa počeo je plenarnim predavanjem prof. dr. sc. Claudea M. Wischika (TauRx Therapeutics LTD, Aberdeen, Velika Britanija). U zanimljivom izlaganju osvrnuo se na različite hipoteze o razvoju Alzheimerove bolesti. Usprkos velikom broju istraživanja, mehanizam nastanka bolesti još uvijek nije poznat. Patogeneza Alzheimerove bolesti se najčešće povezuje s povećanom ekstracelularnom agregacijom amiloida β (Aβ) usenilnim plakovima i povećanom fosforilacijom tau proteina i njegovim nakupljanjem u citoplazmi i u neurofibrilarnim snopićima unutar neurona. Prof. Wischik je istaknuo da prema najnovijim istraživanjima hiperfosforilaciji tau proteina prethodi nakupljanje toksičinog Aβ. Do neprimjerene hiperfosforilacije tau proteina dolazi u kasnim 40-im godinama života, a prisutna je u čak 50% populacije. In vivo (PET studije) i in vitro (post mortem) dokazana je značajna korelacija između tau patologije i gubitka kognitivnih funkcija. Pokazao je pretklinička i klinička istraživanja potencijalnog antidementiva methylthioniniuma (MT). Radi se o spoju s inhibitornim učinkom na agregaciju tau proteina u transgeničnih miševa. Rezultati faze II kliničkih istraživanja pokazali su da spoj smanjuje progresiju bolesti u osoba u blagoj i umjerenoj fazi Alzheimerove bolesti. U tijeku je ispitivanje poboljšanog i stabilnijeg oblika leuco-MT-a (LMTX) na 1500 oboljelih u 22 zemlje, koje će trajati do 2016. godine.
Primjena antipsihotika u oboljelih od Alzheimerove bolesti opisana je u iscrpnom i slikovitom izlaganju doc. dr. sc. Marine Šagud (Klinika za psihijatriju KBC-a Zagreb). Istaknula je da se psihotični simptomi (agresivnost, agitacija, smetnje spavanja) javljaju u velikom broju oboljelih od Alzheimerove bolesti i predstavljaju odvojeni klinički entitet. Iako neurobiologija nije jasna, povezuje se spromjenama serotoninskog i katelaminskog sustava i njihovih gena. Prisustvo psihotičnih simptoma dodatno ugrožava teško stanje bolesnika te je potrebno liječenje nefarmakološkim pristupom ili pomoću antipsihotika kao što su risperidon, olanzapin i aripiprazol. Zbog mogućeg razvoja nuspojava preporučuje se liječenje što manjim dozama antipsihotika, odnosno trećinom uobičajenih doza. Prijeko je potrebno individualno praćenje bolesnika i edukacija njihovih skrbnika. Doc. dr. sc. Suzana Uzun(Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb) opisala je i naglasila problem razvoja nuspojava koje također mogu narušiti kvalitetu života oboljelih od Alzheimerove bolesti. Istaknula je nuspojave različitih psihofarmaka (antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici) koji se koriste u oboljelih ovisno o kliničkoj slici. Osobe s kognitivnim poremećajima sklone su razvoju nuspojava psihofarmaka. Najčešće nuspojave su metabolički sindrom tijekom liječenja atipičnim antipsihoticima, ekstrapiramidne nuspojave i zamućenje vida koje izazivaju klasični antipsihotici, kardiovaskularne, endokrinološke (hiperprolaktinemija) i seksualne nuspojave zbog hiperprolaktinemijeili adrenolitičkog i antikolinergičkog učinka antipsihotika. Budući da se radi o osobama starije dobi kod kojih se javljaju i somatskiporemećaji, često se istovremeno koristi veći broj lijekova, što dodatno povećava rizik za razvoj nuspojava.
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
1. – 4. listopada 2014., Brela, Hrvatska
Prikaz serotoninskih receptora; rizični geni i njihovi polimorfizmi
Iako se patologija Alzheimerove bolesti najčešće povezuje s promjenama tau proteina i Aβ peptida, istraživanja upućuju i na promjene serotoninskog sustava u demenciji. Smatra se da bi serotoninski sustav mogao imati protektivni učinak na kognitivne procese.
Prikaz serotoninskih receptora podijeljenih u sedam skupina opisala je dr. sc. Dorotea Muck Šeler, znanstvena savjetnica (Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb). U Alzheimerovoj bolesti pronađene su promjene u velikom broju serotoninskih receptora, posebice u regijama mozga kao što su hipokampus, prefrontalni korteks i bazalne ganglije, povezanih s regulacijom kognitivnih funkcija (pamćenje, učenje). Opažene promjene mogle bi biti povezane s razvojem bolesti ili su posljedica promjena tijekom progresije bolesti. Pokazala je da antagonisti 5-HT1A, 5-HT2A, 5-HT3 i 5-HT6 receptora te agonisti 5-HT4 receptora pospje- šuju učenje i pamćenje na animalnim modelima Alzheimerove bolesti, što potvrđuje pretpostavke da bi serotoninski receptori mogli biti mjesto djelovanja novih antidementiva.
Prof. dr. sc. Nela Pivac (Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb) prikazala je rizične gene i njihove polimorfizme koji mogu povećati rizik za razvoj psihoza unutar Alzheimerove bolesti (AD). Psihoze se u AD-u javljaju s visokom učestalošću, mogu biti kronične ili rekurentne, a izazivaju funkcionalne poremećaje i zahtijevaju liječenje. Psihoze unutar AD slike izazivaju više agresije i agitacije, brže kognitivno propadanje, veći distres kod njegovatelja ili članova obitelji bolesnika, ranije institucionalizacije, različite terapijske strategije, veći mortalitet i veće troškove njege. Smatra se da psihoza u AD-u nastaje zbog patoloških promjena u fronotemporalnim regijama i to zbog neurobihevioralnih i neurop- siholoških promjena, promjena na koje upućuju moždani neuroslikovni prikazi, EEG-a i promjena na uzorcima moždanog tkiva dobivenih post mortem. Neurobiološka podloga psihotičnih simptoma u AD-u uključuje promjene u funkcioniranju dopamina, noradrenalina, serotonina i acetilkolina. Dijagnostički kriteriji za psihozu unutar AD slike su sumanutosti ili auditorne ili vizualne halucinacije, no primarna dijagnoza mora biti AD, pojava simptoma demencije mora biti prisutna prije simptoma psihoze, psihoza treba trajati minimalno mjesec dana, ili se intermitentno javljati, a težina kliničke slike treba onemogućavati funkcioniranje bolesnika. Isključni kriteriji za psihozu su shizofrenija, delirij ili drugi psihotični poremećaji prije dijagnoze AD-a. Uza psihoze se u AD-u često javljaju i agitacije, negativni simptomi i depresija. Smatra se da oko 50% bolesnika sa sporadičnim AD-om razvije psihoze. Sumanutosti se javljaju u oko 36%, misidentifikacijske sumanutosti u 25%, a halucinacije u oko 18% bolesnika. Psihoza se unutar AD-a agregira u obiteljima i nasljeđuje u 29,5-60,8%. Upravo je zbog toga cilj genetičkih studija istražiti i otkriti rizične gene za razvoj psihoze u AD-u kako bi se identificirali potencijalni biološki mehanizmi koji se mogu koristiti za specifične terapije. Od rizičnih gena za razvoj psihoza unutar AD-a metaanaliza je pokazala da ApoE ε 4 alel nije povezan sa psihozom i AD-om, ali su značajno povezani polimor- fizmi (T102C) gena za serotoninski receptor tipa 2A, Cys23Ser gena za serotoninski receptor tipa 2C, LPR i VNTR gena za serotoninski transporter, B1/B2 gena za dopaminski receptor tipa 1, Ser9Gly gena za dopaminski receptor tipa 3, Val158Met gena za katehol-o-metil transferazu, različiti polimorfizmi gena za oligodentrocitni transkripcijski factor 2 te interleukin 1 beta-gen promotor, rs2153674 gena za G720/G30, rs6494223 gena za alfa-7 podjedinicu nikotinskog acetilkolinskog receptora, Val66Met gena za moždani neurotrofni čimbenik i rs392499 gena za neuregulin 1. Međutim, treba naglasiti da niti jedan izolirani gen, odnosno određeni polimorfizam, nije sam za sebe definitivno povezan s rizikom za razvoj psihoza u AD-u, nego je više različitih rizičnih polimorfizama određenih gena u interakciji s raznim drugim čimbenicima vezano za povećani rizik od razvoja psihoza. Istraživanje genetičke kompleksnosti psihoza unutar AD-a može pridonijeti boljem razumijevanju etiologije i ponuditi nove terapijske pristupe.
Dr. sc. Vitomir Višić (Psihijatrijska bolnica Ugljan, Hrvatska) je istaknuo zanimljivu pretpostavku o povezanosti akutnog i kroničnog stresa i demencije. Literaturni podaci i vlastita opažanja ukazuju na psihotraumu (ratna zbivanja, gubitak članova obitelji, zlostavljanja) kao rizičan čimbenik razvoja demencije u starijoj dobi.
Novosti u dijagnostici
Dr. sc. Paula Presečki (Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan”, Zagreb) u svom je izlaganju opisala na dijagnostiku Alzheimerove bolesti premanajnovijim kriterijima Petog dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih bolesti i poremećaja (DSM-5). U DSM-5 nalazi se nova kategorija „Neurokognitivni poremećaji“ podijeljena na tri sindroma: delirij, veliki neurokognitivni poremećaj (prijašnji naziv demencija) i blagi neurokognitivni poremećaj (blaži oblik demencije). Radi se poremećajima kojima je glavna osobina stečeni gubitak u kognitivnoj funkciji.
Dijagnoza Alzheimerove bolesti temelji se na kriteriju A (veliki ili blagi neurokognitivni poremećaj), kriteriju B (oštećenju barem dvije domene kognitivnih funkcija) i kriteriju C (demencija je vjerojatan ili moguć etiološki čimbenik) i isključenje kriterija D (klinička obilježja upućuju na drugu etiologiju kogni- tivnog poremećaja).
Kvaliteta života u demenciji
O problemu zlostavljanja starijih osoba, koje postaje multisektorski i multidisciplinarni javnozdravstveni problem, izvijestila je dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinika za psihijatriju Vrapče). Nakon 65. godine života raste broj osoba koje su izložene fizičkom, psihičkom, emocionalnom, financijskom i seksualnom zlostavljanju te zanemarivanju, najčešće od članova uže obitelji, ali i medicinskog osoblja i njegovatelja. Osobe oboljele od demencije pokazuju simptome promjene ponašanja, uključujući i agresivno, što dodatno otežava odnos s njegovateljem. Prijeko je potrebno odgovarajuće liječenje oboljelih i edukacija medicinskog i nemedicinskog osoblja koje pruža pomoć osobama starije dobi i oboljelima od demencije.
U Hrvatskoj je još uvijek premali broj specijaliziranih domova za starije i nemoćne osobe koje mogu pružiti odgovarajuću njegu i omogućiti kvalitetan život s demencijom. Gđa. Dubravka Maček iz Doma za stare i nemoćne osobe Maksimir (Zagreb) opisala je novi,vrlo uspješni pristup skrbi u institucionalnom zbrinjavanju osoba oboljelih od demencija. Organizacija i život u domu Maksimir temelji se na pružanju odgovarajuće skrbi oboljelima u okružju koje oponaša proširenu obitelj, a u kojem se gerontodomaćica brine o ostarjelim ukućanima. Oboljele osobe se potiču na maksimalno korištenje preostalih kognitivnih, psiholoških, fizičkih i socijalno-zdravstvenih funkcija. Na temelju pozitivnih rezultata zaključeno je da odgovarajuća skrb i individualni pristup u primjerenom okruženju mogu pridonijeti održanju emocionalne stabilnosti i motoričkih vještina te očuvanju funkcionalnih sposobnosti oboljelih od demencije.
Kongresu je prisustvovala i gđa. Štefanija Lukič Zlobec, predsjednica slovenske Udruge „Spominčica”, koja pruža pomoć oboljelima, njihovim obiteljima i organizira pomoć u domovima. Opisala je dugogodišnji uspješan rad udruge koji se temelji na dobroj medijskoj informiranosti, destigmatizaciji bolesti i pripremi nacionalnog plana za demenciju. Rad udruge je raspodijeljen na veći broj samostalnih udruga i čak 40 tzv. Alzheimer Cafea u većim i manjim gradovima širom Slovenije. Udruga izdaje informativni časopis „Spomičica” koji izlazi četiri puta godišnje. Nasvjetski dan Alzheimerove bolesti 21. rujna u Ljubljani i većim gradovima organiziran je Memory Walk (Korak za pamćenje) pod pokroviteljstvom gradonačelnika Ljubljane.
Nagrade najboljim posterima i godišnja skupština
Tijekom završne večere dodijeljene su tri nagrade za najbolje postere u bazičnim, kliničkim i socijalnim istraživanjima. Međunarodno povjerenstvo u sastavu prof. Claude M. Wischik, Jean Georges i prof. dr. sc. Dinko Vitezić dodijelio je nagradu za bazična istraživanja Mirjani Babić, dipl. ing. biol. (Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb) i suradnicima za istraživanje kombinacije evociranih potencijala i bioloških biljega iz cerebrospinalne tekućine u ranoj dijagnostici Alzheimerove bolesti. Nagradu za najbolji poster iz područja kliničkih istraživanja dobili su mr. sc. Maja Vilibić (Klinika za psihijatriju Vrapče) i suradnici za prikaz petero bolesnika s blagom Alzheimerovom bolešću i sniženim vrijednostima vitamina B12 u serumu liječenih donepezilom u kombinaciji s vitaminom B12. U socijalnom području nagradu zanajbolji poster dobila je Mirjana Kozina, bacc. med. techn. (Škola za medicinske sestre Vrapče), i to za prikaz rezultata istraživanja o stavu učenika medicinske škole o volontiranju.
Tijekom kongresa održana je i redovita skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi pri Hrvatskom liječničkom zboru. Predsjednik društva prof. dr. sc. Ninoslav Mimica osvrnuo se na aktivnost društva.
Hrvatska strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti
Zadnjeg dana CROCAD-14 održan je okrugli stol na kojem su autori prof. dr. sc. Ninoslav Mimica i dr. sc. Marija Kušan-Jukić prikazali prijedlog nacrta „Hrvatske strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti (2015-2020.)“, dokumenta koji bi bio u skladu s preporukama SZO- a, ADI-a, EU-a i Europske udruge za Alzheimerovu bolest. Strategija će predstavljati temeljni dokument u rješavanju problema osiguravanja standarda zdravstvene zaštite i zbrinjavanja oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Prioriteti nacionalne strategije su rana dijagnostika, dostupnost liječenja antidementivima i pružanje koordinativnog sustava potpore oboljelima i njihovim njegovateljima/skrbnicima s ciljem podizanja kvalitete liječenja, zbrinjavanja i preventivnog djelovanja. Navedeno je devet strateških područja, između ostaloga dijagnostike, liječenja, njege, podrške znanstvenim istraživanjima, palijativne skrbi, destigmatizacije i izrade registra oboljelih od Alzheimerove bolesti. Zainteresirana društva i udruge moći će dati podršku kroz pristupanje Hrvatskoj Alzheimer alijansi. Pristupnicu su već potpisali Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu, CEPA- MET, Hrvatsko društvo za kliničku farmakologiju i terapiju i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Druga javna prezentacija i rasprava nacrta održat će se tijekom 6. hrvatskog psihijatrijskog kongresa u Zagrebu 10. listopada ove godine.
Kulturna i društvena događanja
Kongres je obilovao kulturnim i društvenim događanjima. U sklopu domjenka dobrodošlice u hotelu Soline otvorena je izložba slika ulja na platnu „Jadranski arhipelag“ Ljiljane Kerepčić-Ratkaj, dipl. oecc., volonterke i aktivistice Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. Slikarica je pročitala i nekoliko dirljivih pjesama posvećenih pokojnom suprugu, uvaženom neuropsihijatru i ravnatelju Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači primariusu dr. sc. Ivanu Kerepčiću, koji je u kasnijoj životnoj dobi obolio od Alzheimerove bolesti.
Prvog dana skupa sudionici su se prošetali od hotela Soline do Kamena Brela, prepoznatljivog simbola mjesta Brela u akciji „Korak za pamćenje“, čija je svrha bila podizanje svijesti o Alzheimerovojbolesti i promocija fizičke aktivnost u osoba starije dobi. Tijekom kongresa održana je projekcija filma „Željezna lady“ (režiser Phyllid Lloyd, glavne uloge Meryl Streep i Jim Broadbent), koji prikazuje biografiju premijerke Margaret Thatcher, koja je bolovala od Alzheimerove bolesti. Sudionici kongresa su razgledali povijesne znamenitosti Omiša i proveli nezaboravne trenutke ploveći čamcima po Cetini.
Na skupu su izlagali Alkaloid d.o.o., Bauerfeind d.o.o., Belupo d.d., C. T. – Poslovne informacije d.o.o. („Medix“), Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, Jadran ga- lenski laboratorij d.d., Janssen-Cilag, Johnson & Johnson S.E. d.o.o., Krka-Farma d.o.o., Lundbeck Croatia d.o.o, Oktal Pharma d.o.o., Pfizer Croatia d.o.o., PharmaS Hrvatska, Pliva Hrvatska d.o.o., Sandoz d.o.o., TauRx Pharmaceuticals Ltd. Tehničku organizaciju skupa odradio je kongresni servis Studio Hrg d.o.o. iz Zagreba.
Kongres je dosad najveći skup posvećen demencijama organiziran u Hrvatskoj i u regiji. Obuhvatio je najnovija temeljna i klinička istraživanja Alzheimerove bolesti, omogućujući sudionicima razmjenu informacija i iskustava, pri čemu posebno valja naglasiti prvu javnu prezentaciju prijedloga nacrta dokumenta „Hrvatska strategija borbe protiv Alzheimerove bolesti“.
Dorotea Mück-Šeler, dipl. ing. med. biokem., dr. sc., znanstvena savjetnica,
prof. dr. sc. Nela Pivac,
Institut „Ruđer Bošković”, Zagreb
Objavljeno u Medix-u (Rujan 2014 • god XX • broj 112)
Kongresni materijali
Zbornik radova Neurologia Croatica
1. – 4. listopada 2014.
Brela, Hrvatska
