Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi

5. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem

22. – 25. rujna 2010., Zadar, Hrvatska

Peti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s među­narodnim sudjelovanjem održan je od 22. do 25. rujna 2010. u Zadru. Na Kongresu je sudjelovalo više od dvjesto sudionika, psihijatara, neurologa, psihologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i tehničara, i drugih, naj­većim dijelom iz Hrvatske te iz Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Malte, Makedonije, Meksika, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Švicarske i Velike Britanije. Organizatori su bili Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB), Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju HLZ-a i Hrvatsko društvo za neuroznanost, a pokrovitelji Međunarodna udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer’s Disease lnternational), Europska udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer Europe)Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, Zadarska županija i grad Zadar.

Cilj kongresa bio je proširiti spoznaje o ranoj dijagnostici, neurobiokemijskoj podlozi, liječenju i skrbi Alzheimerove bolesti. U skladu s ciljem, teme predavanja i postera bile su: temeljno istraživanja i neuropatologija Alzheimerove bolesti i drugih demencija, rana dijagnostika, epidemi­ologija i čimbenici rizika, kliničko istraživanja i prikazi bolesnika, farmokoterapija demencija, kvaliteta života i skrb zo oboljele osobe. Sažeci usmenih izlaganja i poste­ra tiskani su u stručnom časopisu Neurologia Crootica na engleskom jeziku.

Ovaj jubilarni 5. Kongres o Alzheimerovoj bolesti sve­čano je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik HUAB-a doc. dr. sc. Ninoslav Mimica. Pročitano je pismo podrške predsjednice Međunarodne udruge za Alzhei­merovu bolest dr. Daisy Acosta i predsjednika Alzheimer Europe gospodina Jeona Georgesa. Naglašeno je da zbog starosti populacije Alzheimerova bolest postoje sve veći jovnozdravstveni problem u svijetu pa i u Hrvatskoj, koja se ubraja u države sa sve starijim stanovništvom. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima od 50 do 80 tisuća oboljelih od Alzheimerove bolesti. Istaknuta je vrlo bit­na uloga HUAB-a sa sjedištem u Vlaškoj 24 u Zagrebu (www.alzheimer.hr) u pružanju po­moći oboljelima, njihovim obiteljima i skrbnicima. Sve informacije i savjeti mogu se dobiti na telefon +385 91 569 1660.

Počasni gost Kongresa bio je prof. dr. sc. Ezio Giacobini (Ženeva, Švicarska) uvaženi stručnjak u području pretkli­ničkih i kliničkih istraživanja lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti.

Zadnjeg dana Kongresa doneseno je nekoliko zaključaka. Oboljelima od Alzheimerove bolesti treba omogućiti standardno liječenje i odgovarajuću skrb. Uputiti će se službeni dopis HZZO-u i zatražiti da se antidementivi uvrste na listu odobrenih lijekova te da HZZO putem uputnica sufinoncira pretrage za ranu dijagnozu Alzhei­merove bolesti kao što su biološki markeri i MRI. Zaklju­čeno je da u Hrvatskoj ima nedovoljan broj odgovaraju­ćih specijaliziranih domova za oboljele od Alzheimerove bolesti. Potrebno je povećati broj psihogerijatrijskih odjela, organizirati veći broj dnevnih i cjelodnevnih boravaka, educirati njegovatelje te svakako razvijati pali­jativnu medicinu.

 

5. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti
s međunarodnim sudjelovanjem
22. – 25. rujna 2010., Zadar, Hrvatska

Alzheimerova bolest
Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna, degene­rativna bolest središnjeg živčanog sustava koja ozbiljno za­dire u sve segmente bolesnikova funkcioniranja. Obiteljsko, socijalno i profesionalno djelovanje tijekom vremena biva bitno narušeno. Danas koda bolest nastojimo dijagnosti­cirati što ranije, bitno je oboljelima i njihovim obiteljima ponuditi stalan i što kvalitetniji program liječenja i skrbi.

Farmakološki tretman Alzheimerove bolesti
Nakon (ranog) postavljanja dijagnoze indicirono je promptno liječenje jednim ili pak kombinocijom antidementiva, što je standardna farmakološka terapija AB-a, a uz to po potrebi se također daju i drugi psihofarmaci (antidepresivi, onksiolitici, hipnotici, antipsihotici i drugi). S obzirom na ta da se u Hrvatskoj niti jedan registrirani antidementiv ne nalazi na tzv. pozitivnoj listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, velika većina oboljelih ne liječi se odgovarajuće, jer nije u mogućnosti kupovati lijekove.

Neformokoloski tretman Alzheimerove bolesti
Pored standardne (simptomatske) terapije antidementivi­ma i drugim psihofarmacima važno je primijeniti odgo­varajući nefarmakološki tretman prilagođen svakom oboljelom ponaosob, uz suport i edukaciju njegovatelja. Skrb za oboljele od AB-a, poglavito u početnoj i srednjoj fazi bolesti, velikim dijelom na svojim leđima nose ne­profesionalni njegovatelji koji se najčešće regrutiraju iz članova (uže) obitelji oboljelih. Udruge bolesnika važan su subjekt u procesu edukacije njegovatelja i obitelji oboljelih, pa ih je nužno novčano pomagati i podupirati. Grupe samopomoći formirane unutar Udruga velika su korist u ohrabrivanju njegovatelja i prevenciji sagorijeva­nja (burn-out sindroma).

U kasnijim, odnosno terminalnim fazama AB-a, kada obi­telj najčešće više nije u stanju primjereno se skrbiti za bolesnika, nužno je oboljelog smjestiti u specijaliziranu ustanovu. Ovdje se također postavlja pitanje cijene smje­štaja koja je najčešće visoka i mnogima nedostupna. S obzirom na dugovječnost suvremenog društva, potrebno je sve više smještajnih kapaciteta za oboljele od AB-a, pa je stoga pored izgradnje državnih specijaliziranih ustano­va nužno u jednom dijelu, prenamjena postojećih Domo­va za starije osobe, uz izobrazbu kadra koji u njima radi. Hrvatska, kao zemlja čije je prosječno stanovništvo jedno od najstarijih u Europi, treba izraditi akcijski plan za bor­bu sa AB-om, tj. znatno se ozbiljnije pripremati za nado­lazeću epidemiju AB-a u budućnosti.

doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med.

Kongresni materijali

Zbornik radova Neurologia Croatica
22. – 25. rujna 2010.
Zadar, Hrvatska

Konačni program ALZHEIMER 2010
22. – 25. rujna 2010.
Zadar, Hrvatska

Zatvori izbornik